Fundamentalna analiza

Fundamentalna analiza uključuje analiziranje cjelokupnih društveno-ekonomskih odnosa unutar neke zemlje, kao i između zemalja, te spada u makroekonomsko područje ekonomije. Osnovne informacije za fundamentalnu analizu dobivamo putem sredstava javnog informiranja.

Dobivene vijesti mogu se podijeliti na:

• neočekivane (ili neplanirane), i

• očekivane (ili planirane).

Neočekivane vijesti imaju pretežno ili:

• politički karakter (ostavke vlada, vojni udari, ratovi i sl.) ili

• prirodni karakter (elementarne nepogode, prirodne katastrofe i sl.).

Očekivane (važnije) vijesti su:

• odluke centralnih banaka o promjeni eskontnih stopa, i

• objavljivanje ekonomskih pokazatelja (indikatora).

Trenutno stanje nacionalne ekonomije neke države ocjenjuje se prema određenim ekonomskim pokazateljima među kojima su najvažniji:

• inflacija – inflacija je gubitak vrijednosti novca koji nastaje kao posljedica prekomjernog emitiranja (“štampanja”) novca i to u onom obimu koji premašuje potrebe prometa roba i usluga. Posljedice inflacije su: povećanje cijena roba i usluga, smanjenje realne vrijednosti primanja stanovništva, poskupljenje kreditnih sredstava uslijed povećanja kamatnih stopa i dr. Visoke kamatne stope smanjuju efikasnost proizvodnje i utječu na preraspodjelu dobiti od proizvođača prema posrednicima (trgovina i financije) . U slučaju kada je inflacija niska, interesi posrednika postaju ugroženi. Nivo inflacije trebao bi da bude optimiziran da ne bi štetno uticao na stanje nacionalne ekonomije. Pri optimalnom nivou inflacije proizvodnja je stabilna i visoka, a posrednici imaju prostora za ostvarivanje dobiti;

• nezaposlenost – nezaposlenost je socijalno-ekonomska pojava kada dio stanovništva ne radi. Visoki nivo nezaposlenosti prvenstveno utječe na socijalne tenzije i na smanjenje mase realnog prihoda stanovništva;

• budžetski deficit – budžetski deficit nastaje kada su budžetski rashodi države veći od budžetskih prihoda. Utječe na ubrzani porast stope inflacije (“štampanje novca”). Nivo budžetskog deficita regulira se na dva načina: (a) povećanjem prihoda budžeta – povećanjem poreza (stimulira razvoj “sive ekonomije”) , (b) smanjenjem rashoda budžeta – smanjenjem socijalnih davanja (povećava socijalne tenzije).

Najvažniji ekonomski indikatori koji daju sliku o stanju nacionalne ekonomije neke države, a koji su u propisanoj formi svakodnevno dostupni ulagaču su:

• rast cijena na malo (Consumer Price Index – CPI) – indeks rasta cijena na malo je opći pokazatelj inflacije. Pokazuje promjene nivoa cijena proizvoda koji uglavnom ulaze i u tzv. “potrošačku košaricu” . Rast cijena na malo (rast stope inflacije) dovodi do povećanja kamatnih stopa, što utječe na porast vrijednosti nacionalne valute;

• rast cijena industrijskih proizvoda (Producer Price Index – PPI) – indeks rasta cijena industrijskih proizvoda pokazuje promjene nivoa cijena proizvoda namijenjenih daljnjoj proizvodnji (reprodukciji) . Utječe na vrijednost valute slično CPI-iju;

• stopa nezaposlenosti – (Unemployment) – postotak nezaposlenih u odnosu na ukupan broj radno sposobnog stanovništva. Porast nezaposlenosti u pravilu je praćen padom vrijednosti nacionalne valute. Za svaku državu postoji službeno procijenjeni dozvoljeni nivo nezaposlenosti;

• broj novozaposlenih (Non-Farm Payroll) – pokazuje broj novozaposlenih bez novozaposlenih u poljoprivredi;

• vanjskotrgovinska bilanca (Trade Balance) – vanjskotrgovinska bilanca je veličina razlike između uvoza i izvoza neke zemlje. Ukoliko je veći izvoz od uvoza, trgovinska bilanca je pozitivna, a ukoliko je veći uvoz od izvoza trgovinska bilanca je negativna. Povećanje pozitivne razlike odnosno smanjenje negativne razlike povećava vrijednost nacionalne valute;

• bruto nacionalni dohodak (GDP – Gross domestic product) – bruto nacionalni dohodak je jedan od osnovnih indikatora koji pokazuje opće stanje nacionalne ekonomije neke države. Rast GDP dovodi do porasta vrijednosti nacionalne valute;

• veličina novčane mase u opticaju – Rast novčane mase (inflacija) u pravilu dovodi do pada vrijednosti nacionalne valute

• kretanje cijena nafte i energenta – u pravilu: pri rastu cijena nafte američki dolar raste, dok vrijednost valuta država koje zavise od uvoza nafte pada;

• kretanje različitih burzovnih indeksa – rast indeksa na tržištu dionica i državnih obveznica utiče na porast nacionalne valute.

Fundamentalna analiza u cjelini pomaže ulagaču da utvrdi osnovna kretanja na tržištu (osnovne trendove). Za utvrđivanje momenta konkretnog ulaska ili izlaska, fundamentalna analiza sama po sebi nije dovoljna, već je preporučljivo uz fundamentalnu koristiti i tehničku analizu.